Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od ožujak, 2017

Mast od gaveza

Mast od gaveza , točnije gavezov melem, novi je proizvod Kuće magične trave. Pročitajte sve o blagodatima ove ljekovite biljke... Biljka poznata po svojem karakterističnom ljubičastom cvijetu, lat. Symphytum officinale , u narodu je zvana obični gavez, crni gavez, konjski rep, kilnjak i na još mnoge druge načine... S obzirom na to da postoji i žuti gavez, koji ima slična svojstva, poznatiji je ljubičasti gavez. Aktivnim svojstivma, koja su danas naširoko poznata, obiluje list, a najviše korijen. Korijen gaveza sadrži karotin, alkaloide, glikozide, tanin, eterično ulje, smole, sluz, ali najvažniji sastojak je alantoin. Alantoin je aktivna prirodna tvar koja potiče rast stanica u kostima te u vezivnom i potkožnom tkivu. Zbog toga je mast od gaveza gotovo nezamjenjiva kod unutarnjih i vanjskih rana, posjekotina, oteklina, modrica i lomova kostiju te oštećenja hrskavice, nategnuća tetiva, uganuća i sl. Zbog velike koncentracije alantoina gavez se koristi u njezi kož

Prirodni UV faktor

Uvijek na početku proljeća, čim se pojave prve sunčeve zrake, počinjemo razmišljati o zaštiti od njegova štetnog utjecaja na kožu. Poznato je da pretjerano izlaganje suncu, boravak na otvorenom u doba dana kada je sunce najjače, štetno utječe na kožu, te ona prerano stari, gubi elastičnost, pojavljuju se sunčane mrlje, crvenilo, a u najgorem slučaju i maligne promjene koje mogu izrasti u opasne bolesti kože... Bez obzira na to sunčali se namjerno ili nam je suncu izloženo samo lice zbog svakodnevnog boravka na otvorenom, dobro je zaštititi kožu od preranog starenja i ostalih štetnih utjecaja prirodnim preparatima. Biljna ulja i maslaci s prirodnim UV faktorom U prirodi postoje tisuće različitih biljaka koje imaju različite aktivne tvari, ali biljaka s prirodnim faktorom zaštite od sunca nema baš previše. Barem ne s visokim faktorom na koji smo navikli u komercijalnim kremama za sunčanje. Naš najpoznatiji prirodni proizvod, maslinovo ulje, koje se pogotovo u Dalmaciji k

Aloe vera – blagodati i primjena

Aloe vera (hrvatski aloja), popularan sastojak prirodne kozmetike, spomenuta je još 2200. prije Krista. Nesumnjivo, zaslužuje ne samo da bude spomenuta , već i da kažemo pokoju rečenicu o njezinim ljekovitim svojstvima i primjeni u prirodnoj kozmetici. Mi je koristimo u izradi naših ekoloških kozmetičkih proizvoda. Zbog velike potražnje za ovom biljkom, koja pripada porodici ljiljana, aloe vera se uzgaja na plantažama širom svijeta, no možete ju uzgojiti i sami u lončanici – estetski je vrlo privlačan detalj u domu. Tako možete uvijek (zlu ne trebelo) imati na raspolagaju prirodnu prvu pomoć u slučaju kakve opekline, uboda insekata ili porezotine. List aloje možete ortgnuti, koji potom pusti svoju tekućinu kojom možete namazati ozljedu. Aloja se može koristi i u prehrani, primjerice kao prirodni poboljšivač okusa, a poznato je i njezino laksativno djelovanje.  Sok i gel aloje imaju protuupalna, antibakterijska i antivirusna djelovanja. Također, poznati su i njezini antialer

Hidrolat smilja

Hidrolat smilja (Helicrysum Italicum flower steam water) vodena je iscrpina ljekovitog smilja, izuzetno korisna u anti-age njezi, tretmanu mrlja od sunca, strija i mnogih drugih kožnih problema. Možete ga nabaviti direktno od nas na, ili u bio&bio trgovinama te u Kantarionu . Što je zapravo hidrolat? Hidrolati se nazivaju cvjetnim vodicama, ali to nisu jer hidrolat i cvjetna vodica su ustvari dvije potpuno različite iscrpine bilja. Cvjetna vodica je voda u kojoj se namače biljka; npr. najčešće se to radilo u povijesti s ružinim laticama i sl. koje su se onda koristile za miris i za njegu kože, a i dandanas se u kućnoj radinosti miješaju s alkoholom jer su zbog vodene baze mikrobiološki nestabilne i podložne kvarenju te se koriste kao domaći after shave i sl.  Hidrolati su također tzv. vodene iscrpine biljke, ali dobivene destilacijom, točnije hidrolat je nusprodukt destilacije. Kada se radi destilacija biljaka vodenom parom, voda koja prva istječe iz kotla za destilacij